BOMBARDIRANJE SRBIJE I NOVOG SADA: Kako je opozicija uhapsila ministra

BOMBARDIRANJE SRBIJE I NOVOG SADA: Kako je opozicija uhapsila ministra

Novi Sad nije baš toliko veliki grad da do novinara ne procure neke ključne informacije iz istrage u slučaju „Nadstrešnica“. Tako, recimo, znamo da njome ne rukovode nadležna lica i organi, već partijski specijalci poslani iz Beograda, koji su i policajci i tužioci, kasnije će verovatno biti i sudije. Njihov cilj nije da se otkriju i kazne pravi krivci, nego da se proces vodi tako da režimu nanese što manju štetu, te da se ne razotkrije koruptivna dimenzija slučaja. Videćemo kako će režimski mediji spinovati zvučna hapšenja. Za sada deluje da su pomalo zbunjeni. Vele da su za hapšenje krivi „žuti“ tužioci i policajci. Pod „žutim“ se podrazumevaju predstavnici bivše vlasti, pre svega članovi Demokratske stranke. Vlast se već 12 i po godina vadi na njih, oni su za sve što ne valja krivi. I još uvek potajno vladaju, vele. Možda nije adekvatno poređenje, ali je sistem isti: i Hitler je tvrdio da Jevreji potajno vladaju Nemačkom sve do kraja Drugog svetskog rata.
„UKRAJINSKI DNEVNIK“: Kako pomiriti bespomoćnost i brutalnu stvarnost

„UKRAJINSKI DNEVNIK“: Kako pomiriti bespomoćnost i brutalnu stvarnost

„Dnevnik je nastao iz ovdašnje perspektive nemoći da se uistinu pomogne stradalnicima i braniteljima Ukrajine”, objašnjava autor djela ponukanog vijestima o šokantnim masakrima u Buči, Kramatorsku, opsadi Harkova i potpunom uništenju Mariupolja, ali i neposrednim iskustvima spontane pomoći i prihvaćanju izbjeglica u Istri. Ratni događaji kod Popovića su izazvali duboku emotivnu reakciju koja je posebno izražena kroz njegove susrete s ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj. Zajedno sa suprugom u vlastiti dom primili su dvije izbjegličke obitelji, a iskustvo koje opisuje kroz svakodnevne i intimne situacije, postalo je sastavni dio dnevnika. Njegovi gosti iz Ukrajine, kojima su pomogli kroz teškoće prilagodbe, postali su simboli otpora i patnje koji prožimaju Popovićevu priču. Kritike koje su pratile objavljivanje "Ukrajinskog dnevnika" ističu njegovu posebnost i vrijednost, naglašavajući osobnu i angažiranu perspektivu.
RAK DEBELOG I ZAVRŠNOG CRIJEVA SVE VIŠE POGAĐA I MLAĐE OSOBE: Hoće li se spuštati preporučena dob za testiranje?

RAK DEBELOG I ZAVRŠNOG CRIJEVA SVE VIŠE POGAĐA I MLAĐE OSOBE: Hoće li se spuštati preporučena dob za testiranje?

Više različitih studija u posljednjih pet godina, poput one koju su izveli istraživači Američkog nacionalnog instituta za rak, potvrđuje trend na koji upozoravaju gastroenterolozi u raznim dijelovima svijeta – značajan porast kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog i završnog crijeva među mlađim ljudima. Bolest koja je još do prije desetak godina u javnosti vezivana uz stariju životnu dob sada se sve više pojavljuje kod ljudi srednje i mlađe dobi. Prema gore navedenom istraživanju koje je obuhvatilo podatke iz zdravstvenih registara između 1980. i 2016. godine povećana incidencija rektalnog karcinoma vidljiva je kod ljudi mlađih od pedeset godina, posebice u dobnoj skupini od 30 do 39 godina, a sve je više pacijenata mlađih od 50 godina i s karcinomima debelog i tankog crijeva. Procjene, ovisno o istraživanju govore o povećanju od 2,8 do čak 36,5 posto u nekoliko posljednjih desetljeća, a trend je zamjetljiviji u razvijenim zemljama.
LJUDI BEZ DUŠE: Kad zarađuješ na tuđoj nevolji

LJUDI BEZ DUŠE: Kad zarađuješ na tuđoj nevolji

Tvoji liječnici nemoćno šire ruke i shvatiš da ćeš morati sam. Okrenuti nebo i zemlju. No, tek tada, kada zagrebeš u taj dobro uhodani sustav javne nabave u kojem se sve točno zna, preko koga sve ide i kako, pokušaš naći druge riječi, ali ne ide. Samo bešćutnost je ta riječ. Bešćutnost koju nije briga što djeca umiru ili se ruše svaki dan od epileptičkih napada. Ako vi znate drugu riječ javite mi. Ja nažalost ne znam. Kada shvatiš kako ide igra ostaneš šokiran. I koliko je to sve uhodano, u kako su pošteni liječnici nemoćni pred tim monstrumima. Pošteni, časni, odgovorni i plemeniti. Moji doktori koji su mi objasnili da za taj konkretni aparat moram zaobići taj monstruozni sustav. Sustav u kojem glavni i oni koji potpisuju imaju „zub“. Isprva ne shvaćaš, a onda kada shvatiš prođe te jeza. Ti glavni i odgovorni, ti koji potpisuju, doslovno se igraju ljudskim životima, jer nisu to ni bageri ni miješalice za beton.
SNAŽNIJA PERIFERIJA: „Moramo etablirati periferiju kao dovoljno vrijednu“

SNAŽNIJA PERIFERIJA: „Moramo etablirati periferiju kao dovoljno vrijednu“

"Ima puno centara i periferija. Stvar je u tom osjećaju da se moraš cijelo vrijeme iskapati iz te rupe u koju upadaš da bi bio negdje. Nije pitanje gdje, to se događa svugdje. Više je to potonuće u kapitalističkim uvjetima rada. Scene national nije periferija, ali nije ni HNK u Zagrebu. Ovdje je periferija pitanje sustava koji se otvara, zajednice koja ne isključuje i koja je voljna surađivati te uspostaviti odnose koji su puno dublji, nego odnosi hijerarhije. Povezivanje prema sličnostima, senzibilitetima i nježnostima. Kod nas u to ne upadaju strukture koje su elitne i zatvorene", kaže u razgovoru za Lupigu Anja Pletikosa, glavna urednica "Stronger Peripheries" publikacije čija se promocija održala 12. studenog u prostoru Pogona jedinstvo. Nazvati ovu opsežnu publikaciju katalogom i priručnikom bilo bi sasvim nedostatno, jer na tih se šest stotina stranica nalazi daleko više.
„KRVAVE RUKE“ PRED TURSKIM VELEPOSLANSTVOM: „Naša je odgovornost napraviti nešto“

„KRVAVE RUKE“ PRED TURSKIM VELEPOSLANSTVOM: „Naša je odgovornost napraviti nešto“

„Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan naftom podupire genocid u Gazi”, upozorili su ovaj tjedan aktivisti iz zagrebačke Zelene akcije. Desetak njih se okupilo u ponedjeljak ispred zgrade Veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu, uoči početka UN-ovih klimatskih pregovora u Azerbajdžanu (COP29). Akcija je organizirana u okviru međunarodne kampanje kojom se traži uvođenje energetskog embarga Izraelu. Aktivistice i aktivisti su pred turskim veleposlanstvom razvili veliki transparent na kojem je na engleskom i hrvatskom jeziku pisalo „Erdoğan naftom podupire genocid u Gazi“. Slova na transparentu stilizirana su tako da se s njim okapava nafta, dok je prezime turskog predsjednika simbolički ispisano bojom krvi. Također simbolički, okupljeni su imali dlanove obojane u crveno kako bi sugerirali da su oni kojima se obraćaju okrvavili svoje ruke.
TERRY EAGLETON: „Revolucija se ne može dugo održavati živom samo u duhu“

TERRY EAGLETON: „Revolucija se ne može dugo održavati živom samo u duhu“

Jamesonovo znanje nije bilo ograničeno na jednu naciju. Sumnjamo da je itko živ pročitao toliko knjiga kao on, od Heraklita i Parmenida do opskurnih tekstova i rasprava za koje je samo on čuo. Bio je jedan od najmanje polemičnih ljevičarskih pisaca. Današnjim akademicima teško je na kolegije privući već upisane studente, a kamoli privoljeti širu javnost. Ako je teorija izazvala takve šokove, što se dogodilo s njom? Gdje su trupe marksističkih kritičara iz 1970-ih ili mnoštvo predanih Derrideanaca iz 1980-ih? Jednostavan odgovor je da se revolucija ne može dugo održavati živom samo u duhu. Kako je postalo jasno da se neće ostvariti, doba Harolda Blooma i Hélène Cixous ustupilo je mjesto postmodernizmu, praktičnoj kulturi za koju je teorija previše elitistička stvar. Postmodernisti ne gaje veliku ljubav prema apstrakcijama, razmišljaju pragmatično umjesto historijski i opsjednuti su seksualnošću, ali ravnodušni prema socijalizmu.
UZ ODLAZAK DOMAGOJA ZOVKA IZ „PRIME TIMEA“: Još jedan veliki poraz reliquiae reliquiarum hrvatskog društva

UZ ODLAZAK DOMAGOJA ZOVKA IZ „PRIME TIMEA“: Još jedan veliki poraz reliquiae reliquiarum hrvatskog društva

Prošli tjedan je u 434. izdanju „Prime Timea“ svoj odlazak najavio i detaljno objasnio Domagoj Zovak, koji je uz Bornu Sora bio jedan od dvojice kreatora i voditelja te jedine doista vrijedne i duhovite satirične emisije u Hrvata. Svaki redoviti gledatelj „Prime Timea“ je tijekom godina razvio veći afinitet prema jednom iz dvojca koji je kormilario ovom emisijom, a moj osobni favorit je definitivno bio Zovak iz niza razloga, od kojih su možda i najvažniji bili njegova iskrenost i poštenje. Objasnio je da više ne može raditi „Prime Time“ jer je našao posao na portalu Nove TV, a oni su mu saopćili da će “biti nezgodno“ ako ovdje izrazi „neki stav koji je suprotan redakcijskom”, pa stoga mora izabrati. Odlaskom Domagoja Zovka - što mu se ne smije zamjeriti jer on za njega nije nimalo kriv - izgubila smo najboljeg satiričara, a dobili još jednog anonimnog tipkača contenta na još jednom korporativnom portalu koji larpa novinarstvo. Gubitak je naš.
„POGROM U AMSTERDAMU“: Je li antisemitski i ovaj članak?

„POGROM U AMSTERDAMU“: Je li antisemitski i ovaj članak?

„Antisemitski pogrom u Amsterdamu“ – glasila je šokantna, prijelomna vijest koja je prošli četvrtak navečer obišla svijet. U javnoj osudi instantno su se istu noć ujedinili nizozemski i brojni drugi europski te svjetski političari od ugleda, uz nepodijeljenu medijsku podršku s najpoznatijih adresa. Daljnji odjeci vjerno su reflektirali unisonu nevjericu. Zar baš u Amsterdamu, kojem se nekoć tepalo kao „Jeruzalemu Od Zapada“, davno prije negoli je tamo živjela Anne Frank? Potom je netko uključio ton, a drugi je netko preveo ono što skandiraju preživjeli iz novodobnog amsterdamskog pogroma. „Ole, ole, ole! Neka IDF pobijedi i sjebe Arape! Ole, ole, ole! Zašto nema škole u Gazi? Jer tamo nije više ni preostalo djece!“ To je već zazvučalo prilično neugodno, i netko bi mogao zloupotrijebiti neobuzdanu euforiju i revolt jedva spašenih izraelskih mladaca da relativizira pogromaški udar na njih.
FESTIVAL NA KOJI SE ISPLATI DOLAZITI: „Skriveni dragulj“ sa ZFF-a

FESTIVAL NA KOJI SE ISPLATI DOLAZITI: „Skriveni dragulj“ sa ZFF-a

Ovogodišnji, upravo završeni Zagreb Film Festival ljubiteljima je filma pružio šest dana uživancije. Tradicionalni fokus ovog festivala na prve i druge filmove autora donosi dobrodošli osjećaj otkrivanja novih i nepoznatih autora koje bi drugi festivali možda „previdjeli“. U moru filmova uspjeli smo si složiti izbor što pogledati - riječ je sve redom o sjajnim filmovima. Zaključak je kako se, bez pretjerivanja, može reći kako je već samo uvrštavanje na ovaj festival garancija kvalitete. Iz onoga što smo pogledali izdvajamo tri filma – američku „Stvarnu bol“ i litavsku „Vikendicu“, prikazane u glavnom natjecateljskom programu, te britanski „Bijeg“ iz programa „Velikih pet“. „Stvarna bol“ i „Bijeg“ će se, pretpostavljamo, naći na repertoaru ponekog art kina, no „Vikendica“ je jedan od onih filmova koje ćemo teško igdje drugdje imati prilike gledati. Upravo se zbog takvih „skrivenih dragulja“ uvijek posebno isplati dolaziti na ZFF.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije