SLOBODA GOVORA POD TRUMPOM: Kako raste broj zabranjenih riječi u SAD-u

SLOBODA GOVORA POD TRUMPOM: Kako raste broj zabranjenih riječi u SAD-u

Nije tu riječ samo o najavljenoj borbi aktualne administracije protiv „različitosti, jednakosti i inkluzivnosti (DEI ili woke), već i klimatskim promjenama, cjepivima i pregršt drugih tema”, poručuju iz PEN-a SAD-a koji je sastavio listu zabranjenih riječi i materijala koje vlada SAD-a briše sa svojih stranica i dokumenata. Među više od 250 riječi i fraza koje nova administracija ne smatra prihvatljivima nalaze se uistinu bizarni primjeri neprilagođeni novogovoru. Od „pobačaja” i „žena” preko „invaliditeta” do „američki domorodac”. Osim samih pojmova, PEN napominje i kako je Ministarstvo obrane iz baze podataka izbrisalo i strateški bombarder B-29 koji je 6. kolovoza 1945. godine ispustio atomsku bombu na Hirošimu. Naime, pukovnik Paul Tibbets zrakoplov je nazvao prema svojoj majci – Enola Gay. Udruženje pisaca navodi i posljedice koje pogađaju znanstvenu zajednicu.
OFF BESPLATNO OTVARA OČI: Glasovi otpora i slike pravde

OFF BESPLATNO OTVARA OČI: Glasovi otpora i slike pravde

Okolišni filmski festival započeo je 2014. godine kao inicijativa Aktivističke grupe Zelene akcije, s namjerom da kroz dokumentarne i igrane filmove te raznovrsni popratni program približi teme zaštite okoliša široj javnosti. A OFF se bavi širokim spektrom tema – od lokalnih priča o malim zajednicama koje pokreću velike promjene, do globalnih političkih odluka koje se donose iza zatvorenih vrata. Festival polazi od ideje da je borba za okolišnu pravdu ujedno i borba za društvenu i ekonomsku pravdu. Kroz pomno odabrane filmske naslove, tematske tribine, edukativne radionice i druge sadržaje, OFF želi ne samo informirati, nego i inspirirati publiku – potaknuti kritičko razmišljanje, stvaranje zajedništva te konkretnu akciju. Poseban fokus ovogodišnjeg festivalskog izdanja je „militarizam“.
IZBOR NAJBOLJIH: Filmske priče koje ostaju

IZBOR NAJBOLJIH: Filmske priče koje ostaju

Ovogodišnji ZagrebDox može se danas činiti kao lanjski snijeg, međutim program koji nam je donio ovaj festival dokumentarnog filma, još dugo će ostati u pamćenju onih koji su pohodili projekcije. Na ovom mjestu posvetit ću nekoliko riječi filmovima s ovogodišnjeg ZagrebDoxa koji su se mene osobno dojmili. Jedan od njih je „Mirotvorac“ redatelja Ivana Ramljaka, film o ubijenom predratnom zapovjedniku osječke policije Josipu Reihl-Kiru. Film se gotovo u potpunosti sastoji od arhivskih snimki, a gledajući ga teško se oteti dojmu da je naša lokalna povijest mogla ići jednim sasvim drugim tokom da ovaj čovjek nije ubijen. Tu je i „Gospodin Nitko protiv Putina“, dobitnik glavne nagrade, koji govori o Pađi, učitelju u ruskoj provinciji koji se sa sa zadivljujućom hrabrošću suprotstavlja režimu Vladimira Putina kroz niz manjih činova otpora.
NETFLIXOV „ADOLESCENCE“: Šamar mojoj generaciji

NETFLIXOV „ADOLESCENCE“: Šamar mojoj generaciji

U seriji nas je sve užasnula činjenica da to dijete zapravo dolazi iz potpuno normalne, funkcionalne obitelji, koja ga je sasvim normalno odgajala, i u kojoj se kao jedini krimen odgoja dogodio moment, a koji je istaknuo režiser serije, kada su mu roditelji za Božić kupili računalo sa svim dodacima, slušalicama i kamerom. Čitava jedna epizoda usredotočila se na to da istakne kako je ovo dijete produkt naše generacije koja se zaljubila uz A-Ha, Paula Younga i Duran Duran. Generacije koja je odrasla u ljubavi, dobila djecu u ljubavi, odgojila ih najbolje kako je znala, pokazujući im koliko se njihovi starci vole i kakvu su divnu mladost imali. Režiser je cijelu epizodu posvetio roditeljima koji su sasvim normalni i koji se, naravno, šokiraju kada saznaju da je njihov anđeo, plod njihove ljubavi, zapravo neurotični monstrum i ubojica.
ZELENI PULS GRADA: Udahnuti život zapuštenom i oronulom Branimircu

ZELENI PULS GRADA: Udahnuti život zapuštenom i oronulom Branimircu

Zapušten i oronuo prostor zagrebačke Branimirove tržnice barem na kratko oživio je i zazelenio. Na toj se lokaciji, naime, „odigrao“ Plant market, neobični zeleni sajam sa zanimljivim i bogatim sadržajem. Osim što smo tamo dobili priliku za opskrbu novim “zelenim ljubimcima” i za učenje nekoliko lekcija o dobroj brizi za njih, Plant market nam je ukazao i na inače neiskorišteni potencijal zapuštenih gradskih prostora. Na platou koji se inače ne koristi, cijeli dan okupljali su se brojni građani, ne samo da kupuju ili razmjenjuju biljke, nego da uživaju u sunčanom danu, podruže se ili samo da „upiju“ dobre vibracije. Odličan indikator u kojem smjeru bi se trebalo razvijati daljnje planiranje ovakvih javnih prostora i važnosti sličnih „pop-up“ događaja za oživljavanje grada.
REPRESIJA ZA DOBRO JUTRO: Kako Hrvatska tretira one koji misle drugačije

REPRESIJA ZA DOBRO JUTRO: Kako Hrvatska tretira one koji misle drugačije

Kada se drznete javno iznijeti svoj politički stav koji se kosi s hrvatskom vanjskom politikom i suprotan je od generalnog stava Europske unije, lako se može dogoditi da završite iza rešetaka. Prvo će vas demokratski, poput kakve terorističke opasnosti, ugurati u „marice“, a potom vas iskrcati u kavez policijske stanice i pustiti vas da prenoćite. Ne biste li naučili lekciju, da se više nikada ne usudite javno iznositi „nepopularne“ političke stavove. Upravo to se dogodilo aktivistkinjama koje su u ponedjeljak ujutro prosvjedovale pred zgradom Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu. Njih sedamnaest tamo je stiglo želeći upozoriti da u pojasu Gaze izraelske vojne snage u prosjeku svakoga dana ubiju 148 ljudi, velikom većinom civila, vrlo često žene i djecu, a da to uopće ne brine Republiku Hrvatsku niti su njene vlasti spremne iskazati ni najmanju sućut sa žrtvama.
JAVNI PROSTOR: Arhitekturom protiv nepoželjnih

JAVNI PROSTOR: Arhitekturom protiv nepoželjnih

Tek desetljeće nakon što se u urbanizmu i arhitekturi više pažnje počelo posvećivati potrebama osoba s invaliditetom, krenule su i velike društvene promjene. Prosvjedi protiv segregacije u Sjedinjenim Državama, zatim i društvene promjene u Europi koje kulminiraju prosvjedima 1968. godine, pa demonstracije i sukobi protiv rata u Vijetnamu opet u SAD-u, borba i prosvjedi protiv atomskog naoružavanja diljem svijeta, teroristički napadi u Njemačkoj i Italiji ... S pojavom prosvjeda pojavio se i novi trend korištenja urbanizma za sprečavanje kriminala i nereda u urbanim sredinama. Načela se svode na nadzor, kontrolu pristupa, i simpatičnu kovanicu „upravljanje prostornim aktivnostima”. Iza ovih termina nerijetko se kriju iznimno nehumana rješenja koja probleme drže podalje od oka javnosti dok javni prostor i dalje ostaje područje sukoba. Pitanje je tek tko mu, i u kojem društveno-vremenskom kontekstu, ima pravo pristupa.
OTPOR VREMENU U KOJEM VLADAJU NASILNICI: Karlin film udara pravo u pleksus

OTPOR VREMENU U KOJEM VLADAJU NASILNICI: Karlin film udara pravo u pleksus

Karla se penje na „Q&A“, a prati je snažan pljesak i glasna podrška. Mene prate suze. Jer priznanje u vidu ovacija nije samo priznanje dokumentarnom filmu, već i borbi koju je ona u filmu dokumentirala. Priznanje hrabrosti, nasušno potrebne vrline u vrijeme općeg muka. Film Karle Jelić prikazuje otpor vremenu u kojem vladaju nasilnici. Dokumentirana je borba studentica protiv zlostavljača, odnosno sustava koji tolerira i perpetuira zlostavljanje. Mlade žene iz Karlinog filma smogle su hrabrosti i snage izložiti se i ne pristati šutjeti zato što ih se sustavno izluđuje ili zato što će im te osobe sutra odlučivati o karijerama. Priča udara u pleksus, ali donosi prekrasnu razinu suptilnosti u osjećaju, odnosima i kadru. Vida, Karla i ostale uključene u organizaciju pokreta probijaju osjećaj paralizirajuće bespomoćnosti u teškim i tužnim vremenima. Karla u svojim odgovorima nakon projekcije naglašava ono što prikazuje u filmu.
MEDIJI I ODGOVORNOST: Dok god se govor mržnje percipira kao „drugo mišljenje“, ljudska prava nisu zaštićena

MEDIJI I ODGOVORNOST: Dok god se govor mržnje percipira kao „drugo mišljenje“, ljudska prava nisu zaštićena

Govor mržnje nije pitanje svjetonazora, već kršenje ljudskih prava koje zahtijeva jasnu regulaciju i institucionalnu odgovornost, jedan je od zaključaka okruglog stola „Govor mržnje ili sloboda govora?” koji je, u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč, u ponedjeljak u zagrebačkom Novinarskom domu okupio predstavnike i predstavnice ključnih institucija, medija, pravne struke i organizacija civilnog društva, kako bi potaknuo dijalog o odgovornosti za govor mržnje u medijskom i digitalnom prostoru. Novinarka i urednica Biljana Romić zatražila je od Vijeća za elektroničke medije (VEM) razjašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog govora mržnje, upozorivši na članak 14. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima, koji obuhvaća ne samo izravne oblike diskriminacije, već zabranjuje i „poticati, pogodovati poticanju i širenju mržnje ili diskriminacije“. Prema njezinim riječima, VEM ovo u svojoj praksi ne uzima u obzir.
CGI PREDSTAVLJA: Koje su stvarne posljedice medijskog govora mržnje na primjeru portala Narod.hr

CGI PREDSTAVLJA: Koje su stvarne posljedice medijskog govora mržnje na primjeru portala Narod.hr

Koje su stvarne posljedice medijskog govora mržnje na primjeru portala Narod.hr, prezentirat će Centar za građanske inicijative Poreč na okruglom stolu koji će se održati u ponedjeljak, 31. ožujka u 13 sati u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba. „Pravna analiza i anketa ukazuju na stvarne posljedice medijskog govora mržnje, na primjeru portala Narod.hr, koji sustavno širi diskriminatorne i homo/bi/transfobne narative“, objašnjavaju u Centru za građanske inicijative Poreč. Na okruglom stolu govorit će se o institucijama i pravnom okviru – na koji način nadležne institucije reagiraju na prijave govora mržnje i diskriminacije. Pokušat će se dati i odgovor na pitanje jesu li odluke institucija usklađene s nacionalnim i europskim standardima, a tu je i pitanje slobode izražavanja i govora mržnje

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Ovo više nije politički haos, već haos srca

    23.04.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Ovo više nije politički haos, već haos srca

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  3. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije