Neke su slobode osvojene, neke su pobede već ostvarene. Ni najveći pesmisti neće reći da je moguć povratak na isto. A povratak na isto bi bio povratak na gore. Vlast ne krije raspoloženje da napravi „kontrarevoluciju“, otvoreno to ovih dana poručuje, a pod njom podrazumeva – nasilje i osvetu. U tim stvarima zna da bude efikasna. Može i omanji rat, što se nje tiče. Imaju, međutim, problem. Malo su zakasnili, zbunjeni razvojem događaja. Više ni sami ne znaju na koga mogu da računaju, raskol u njihovim redovima je očigledan. Ne samo među strankama vlasti, nego i unutar mafijaške Srpske napredne stranke, pa i u bezbednosnim strukturama. U okviru „kontrarevolucije“, Vučić najavljuje veliki miting u Beogradu za 28. mart, „najveći u istoriji sveta“. Biće to debakl, sasvim sigurno, sve sa onim silnim autobusima koji pristižu odsvakud, sa partijskim delatnicima i izbezumljenim i pauperizovanim ljudima.

Prije nego je i završila finalna noć Dore i proglašena pobjednička pjesma, ona koja će Hrvatsku predstavljati na ovogodišnjoj Euroviziji, društvenim mrežama i portalima krenula se slijevati homofobna mržnja. Unatoč velikom kapitalu simpatija koje vuče još iz vremena kada je kao dječak svojim nastupima u jednom televizijskom muzičkom showu oduševljavao publiku iz cijele regije, pobjednik Dore, Marko Bošnjak, postat će meta hordi homofoba. Ako je netko tada i pomislio da vrijeme liječi sve i da će se hajka smiriti u danima nakon Dore, pogrešno je mislio. Slično maltretiranje, no ipak daleko blaže, prolazio je i prošlogodišnji pobjednik Baby Lasagna. Također zbog toga što je bio drugačiji od onoga što konzervativna Hrvatska želi, prihvaća i priznaje. No, „problem“ Marka Bošnjaka nije samo taj što je "drugačiji", već i što odbija skrivati činjenicu da je gej, što se toga ne srami.

„Vlast kreira lažne narative koji nezavisne medije prikazuju kao strane agente i neprijatelje države“, stoji u priopćenju koje su urednici srbijanskih medija N1, portala Nova.rs, dnevnog lista Danas, portala Radar i TV Nove, uputili međunarodnim medijima izražavajući zabrinutost zbog “alarmantne eskalacije napada na nezavisne medije u Srbiji”. Radi se o medijima koji su u vlasništvu United Media grupe, a kako navode, srbijanska vlada sve više pokušava suzbiti kritičko izvještavanje putem kampanja diskreditacije, financijskog i regulatornog pritiska te izravnih prijetnji novinarima. „Aleksandar Vučić lažno je optužio naše novinare za poticanje nemira, dok provladini tabloidi neometano šire očite laži bez ikakvih posljedica”, objašnjavaju urednici ovih pet medija, što su srbijanski tabloidi, koji su redom pod kontrolom vlasti, smjesta osudili, nazivajući ove medije izdajnicima koji se žale „srbomrscima“ i lažu da su ugroženi.

Lupigina suradnica Vanja Kulaš dobitnica je godišnje nagrade Vladimir Vuković za najbolju filmsku kritičarku u 2024. godini koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara. „Mislimo kako je dovoljno spomenuti da je troje ljudi koji su odlučivali o nagradi, već na početku e-mail prepiske i bez ikakvog prethodnog dogovora, odmah napisalo njezino ime, odnosno jednoglasno odlučilo da se nagrada Vladimir Vuković za najboljeg kritičara, odnosno kritičarku u 2024. godini dodijeli Vanji Kulaš“, stoji, među ostalim, u obrazloženju. Ono što pak, žiri, nije spomenuo, a redakcija Lupige ne može zanemariti, jeste Vanjina nezgodna navika da svakim svojim tekstom čitatelja zainteresira za gledanje filma o kojem piše. S obzirom da na Lupigi, još češće, ispisuje i književne kritike, možemo primijetiti da čini to isto, mameći čitatelja da smjesta zaroni u knjigu koja joj se našla „na radaru“.

Bijes makedonskih građana je ogroman, ljudi zazivaju pravdu, a strahuju hoće li pravde biti, pogotovo jer su svježa sjećanja i obećanja nakon prijašnjih teških nesreća. Obećavalo se kako će svi odgovorni biti kažnjeni i kada je 2021. godine izgorjela modularna bolnica u Tetovu prilikom čega je poginulo 16 osoba. I tada se najavljivala velika borba protiv korupcije, a ispao je ćorak. Svima je jasno da korupcija ubija ljude, što gledamo i u susjednim zemljama. U Srbiji se već mjesecima protestira zbog neprocesuiranja odgovornih za prošlogodišnji pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, dok Grci demonstriraju zbog željezničke nesreće iz 2023. godine kada je u sudaru dvaju vlakova u blizini mjesta Tempi poginulo 57 ljudi, uglavnom studenata. Vlade odbijaju procesuirati odgovorne znajući da se izvori korupcije nalaze pri samom vrhu i u redovima njihovih stranaka.

“Ako se ovaj proces odabira filmova čini kompliciranim – i jest. No, ako se uzme u obzir da autori na nekim filmovima rade i desetak godina, najmanje što mi možemo napraviti jest da svoj posao odradimo najozbiljnije što možemo”, komentira osnivač i umjetnički direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski u razgovoru za Lupigu. Naime, od prijavljenih 1.500 filmova, odabrano je njih stotinjak koji će se, na sada već tradicionalnoj lokaciji - u pet dvorana kina Kaptol Boutique u Zagrebu - prikazivati od 31. ožujka do 6. travnja na dvadeset i prvom izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. U programu se nalazi i svjetska premijera novog dokumentarca proslavljenog Nebojše Slijepčevića, prvog njegovog filma nakon "Čovjeka koji nije mogao šutjeti", s kojim je osvojio niz prestižnih nagrada. Riječ je o kratkometražnom filmu "Crveni tobogan", koji tematizira prosvjede stanovnika novozagrebačkih naselja protiv uzurpacije njihovih parkova.